World Socialist Web Site
 

WSWS : Srpskohrvatski

Milijarde Za Rat I Represiju: Bushov Budžet Za Garnizonsku Državu

Patrick Martin
6. februara 2002.

Budžet kojeg je objavila Bijela Kuća u ponedjeljak sadrži ogromna povećanja u izdacima za vojsku, špijuniranje i kod kuće i vani, i represivne mjere kod kuće. Ovo će se kombinovati sa daljnjim basnoslovnim rezanjem poreza bogatim, kao i sa praktičkim zamrzavanjem svih socijalnih izdataka. Ovo je plan za američku garnizonsku državu, naoružanu do zuba, sa regimentovanim stanovništvom, zemljom koja je u neprekidnom stanju rata u jednom ili drugom dalekom području svijeta.

Bush je predložio najveće povećanje vojne potrošnje od prvih godina Reaganove administracije, i u apsolutnom i u procentualnom iznosu. Pentagonova potrošnja će se povisiti za 14 odsto 2003. na 379 milijarde dolara. Dodatnih 16,8 milijardi dolara za Ministarstvo Energije će finansirati proizvodnju nuklearnih glava, što će dovesti ukupni vojni budžet do gotovo 396 milijardi dolara.

Ova suma je stvarno nevjerovatna. Uprkos tome, američki mediji su ovome posvetili vrlo malo kritike, čak i komentara. U uslovima rastućih socijalnih potreba kod kuće, i bez nekog značajnog vojnog suparnika u inostranstvu, vlada SAD-a ipak namjerava da potroši više od 1 milijarde dolara dnevno na vojnu mašineriju.

Od 48 milijardi dolara koje su namjenjene za povećanje budžeta, 38 milijardi dolara će se utrošiti na operacije, povišice za vojno osoblje, nabavku novog naoružanja i tehnološko istraživanje. Povišica vojnih plata od 4,1 odsto će se dodati na onu od 6,9 odsto u tekućem budžetu, što bi značilo da drugu godinu za redom federalna vlada odobrava veću povišicu vojnom osoblju od civilnih federalnih radnika.

Dodatnih 10 milijardi dolara u izdacima će postati "ratna rezerva" koja će se moći upotrijebiti kad god to predsjednik odobri. Ovo predstavlja prenos zakonodavne vlasti na Bijelu Kuću bez presedana.Time će Bijela Kuća imati moć da finansira vojnu operaciju veličine sadašnjeg rata u Avganistanu za šest mjeseci bez zahtjeva za novo kongresno ovlaštenje.

Ovaj zahtjev za vojnu potrošnju predstavlja ogromno povećanje, ne samo u usporedbi sa prošlogodišnjim odobrenjem, nego i sa iznosom koji je Pentagon očekivao prije samo nekoliko sedmica. Čak i nedavno, 7. januara, New York Times je citirao "vodeće vojne i kongresne zvaničnike" da će povećanje budžeta Pentagona iznositi 20 milijardi dolara, oko 6 odsto kada se uračuna inflacija. Umjesto toga, povećanje je izašlo na skoro duplo od toga, uz dodatnih 10 milijardi dolara u rezervnim fondovima—što navodi do zaključka da je ova administracija tek nedavno donijela izvjesne dalekosežne odluke po pitanju vojne politike.

Nabavka novog naoružanja i zaliha bi skočila za 7,6 milijardi dolara na 68,7 milijardi dolara, dok će ukupan iznos za tehnološko istraživanje i usavršavanje biti 54 milijardi dolara, uključujući gotovo 8 milijardi dolara za protivraketni odbrambeni sistem. Specifična oružja uključuju:

  • mobilna haubica Crusader (475 miliona dolara);
  • izviđački helikopter Comanche (910 miliona dolara);
  • 23 nova stealth borbena aviona Raptor (5,2 milijarde dolara);
  • nadgledni satelitski sistem, Space-Based Infrared Systems-High (815 miliona dolara);
  • ubrzano usavršavanje i proizvodnja bezpilotnih aviona, Predator i Global Hawk (1 milijarda dolara);
  • renoviranje četiri podmornice Trident da bi mogle ispaliti krstareće rekete Tomahawk umjesto nuklearnih glava (1 milijarda dolara);
  • povećana proizvodnja laserskih i satelitsko-vođenih bombi (1,1 milijarda dolara).

Ogroman porast u vojnim izdacima za 2003. će se također odraziti na povišenje osnove za naredne godine. Prema procjenama u budžetskom dokumentu, primanja Pentagona će se ustaljeno povećavati tokom narednih pet godina, dostižući 451 milijardu dolara 2007. Samo troškovi nabavljanja naoružanja će skočiti sa 61 milijardi dolara ove godine na 99 milijarde dolara do 2007. Cjelokupan stepen povećanja će iznositi 30 odsto tokom ovog petogodišnjeg perioda. A ako se odobri puni sistem za protivraketnu odbranu, potrebne sume novca će biti čak i više—samo ovaj program će zahtjevati 238 milijardi dolara tokom sljedeće dvije decenije, prema istraživanju kojeg je objavio Budžetni Biro Kongresa.

Paravojne i špijunske aktivnosti koje vodi Pentagon, kao i aktivnosti kojima upravlja CIA su možda primaoci najvećeg povećanja u budžetu—20 odsto porasta u izdacima za Specijalne Snage, sa 600 miliona dolara na 3,8 milijardi dolara. Iako je budžet CIA-e klasificiran, izvještaj Associated Pressa procjenjuje da će budžet ove agencije porasti sa cifre od izmeddu 1,5 i 2 milijarde dolara, do ukupnog iznosa od preko 5 milijardi, što je povećanje od oko 50 odsto.

Prošle sedmice je Washington Post izvijestio da je 18. septembra Bush potpisao Direktivu Odluka Nacionalne Sigurnosti, koja se prethodno nije otkrivala javnosti, odobravajući CIA-i da poduzme praktički neograničene akcije u 80 zemalja. Direktor CIA-a George Tenet "je dobio blanko ček," rekao je John Pike, analist na GlobalSecurity.Org. Los Angeles Times je citirao jednog zvaničnika SAD-a koji je izjavio, "Agencija [CIA—prim. prev.] sada vrbuje sve od reda."

Militarizam kod kuće

Jedina druga oblast federalnog budžeta koja će se bitno povećati je bezbjednost kod kuće, gdje će se izdaci poduplati na gotovo 38 milijarde dolara. Gotovo svako ministarstvo federalne vlade će primiti nove fondove koji su povezani, ma koliko labavo, sa "ratom protiv terorizma"—od 146 miliona dolara Ministarstvu Poljoprivrede za zaštitu zaliha hrane protiv bio-terorizma, do 884 miliona dolara Ministarstvu Unutrašnjih Poslova za pojačanje sigurnosti u nacionalnim parkovima i spomenicima, do 129 miliona dolara za NASA-u da izgradi sistem raketa i lansirnih rampi koji teroristi ne mogu probiti.

Najveći pojedinačni udio u potrošnji za domaću bezbjednost je 10,6 milijardi dolara Službi za Imigraciju i Naturalizaciju, Graničnu Patrolu, i druge aktivnosti povezane sa granicom. Gotovo 6 milijardi ide u borbu protiv bio-terorizma i 4,8 milijarde u bezbjednost avionskog saobraćaja. Najveće proporcionalno povišenje je porast od 900 odsto pomoći lokalnim hitnim službama—policiji, vatrogascima i ambulantnim medicinskim tehničarima—na ukupno 3,5 milijardi dolara.

Posebno zloslutna mjera "domaće bezbjednosti" je stvaranje nove vojne komande koja potčinjava sve oružane snage na tlu SAD-a jednom jedinom oficiru, što je prvi slučaj u istoriji SAD-a. Nova Sjeverna Komanda će stupiti na snagu do 1. oktobra, prema izjavi Mornarskog Generala Peter Pacea, zamjenika šefa Joint Chiefs of Staff. Čak i tokom drugog svjetskog sata, kada je Americi prijetio direktan napad na njeno tlo, federalna vlada nije uspostavila tako centralizovanu komandu zbog zabrinutosti da bi to moglo postati osnova vojne diktature.

Terorizam kao izgovor

Bushova administracija, kongresni Republikanci i Demokrati, i američki mediji su u saglasnosti da je ovo ogromno pojačanje vojske i policije neophodno za "borbu protiv terorizma." Naravno, ovdje se zapostavlja očigledna činjenica da je čak i prije 11. septembra Bijela Kuća zahtjevala ogromno povećanje u vojnim izdacima—i da je zadnji budžet Clintona pozivao na najveće povećanje u ratnoj potrošnji od doba Reagana.

Senator Kent Conrad, Demokrat iz Sjeverne Dakotae koji predsjedava Budžetskom Komisijom, je govorio u ime dvopartijske saglasnosti: "Predsjednik će dobiti skoro sve što zahtjeva u ovoj oblasti. Mi smo u ratu, i kada predsjednik traži dodatna sredstva za sigurnost nacije, on to obično i dobije."

Skoro niko ne pokušava da objasni zašto bi prijetnja od šake terorista trebala izazvati pojačanje vojne mašinerije uporedivim sa onim iz doba Reaganove administracije na vrhuncu Hadnog Rata, kada su hiljade američkih raketa bile uoperene ka Sovjetskom Savezu.

Jedan od nekolicine komentatora koji su dotakli ovo pitanje, novinar New York Timesa Paul Krugman, je napisao: "Mi laici po pitanju odbrane smo malo zbunjeni zgod čega bi napad manijaka naoružanim nožićima opravdao potrošnju od 15 milijardi dolara na 70-tonsku artiljeriju, ili usavršavanje tri različita visoko-tehnološka ratna aviona (prije 11. septembra, čak su i zvaničnici administracije naveli da je to previše). Ni jedan političar koji se nada pobjedi u izborima se neće usuditi da to kaže, ali izgleda da je nova parola administracije 'Ne zapostavite ni jednog proizvođača oružja.'"

Nema sumnje da političari obe partije velikog biznisa polažu veliku pažnju finansijskim interesima proizvođača oružja. Ali ovo objašnjenje je površno. Pojačavanje Pentagona, naravno, nije usmjereno protiv prijetnje od al Kaide nego ima stvarnu vojnu svrhu.

Ova sadašnja ogromna vojna potrošna američkog imperijalizma je čak i izvan dimenzija Hladnog Rata jer razmišlja o agresivnim akcijama protiv daleko šireg asortimana potencijalnih neprijatelja nego li u doba konfrontacije sa sovjetskim blokom, kada su očekivane pozornice rata bile ograničene na nekoliko područja: centralna Evropa, Turska, Koreja.

Danas se vodstvo armije SAD-a priprema da povede rat na svakom uglu kugle, od Centralne Azije do Latinske Amerike, od Afrike do Kine. U svom State of the Union govoru prošle sedmice, Bush je izdvojio Sjevernu Koreju, Iran i Irak kao neposredne mete. Poslije je rekao publici Ratne Avijacije, na mitingu u stilu izborne kampanje, čiji je cilj bio reklamiranje ratnog budžeta: "Moramo biti sposobni da pošaljemo naše trupe na bojišta i mjesta za koja mnogi od nas nikada nisu pomislili da će postati ratna poprišta."