World Socialist Web Site
 

WSWS : Srpskohrvatski

Buchanan Zacrtava Fašističku Platformu Na Konvenciji Reformne Partije SAD-a

Jerry White
12. avgusta 2000.

Patrick Buchanan je zacrtao ekstremnu desničarsku politiku kojom namjerava da zasnuje svoju kampanju za predsjednika SAD-a u svom svečanom govoru ispred svojih podržaoca prošle subote naveče na skupu Reformne Partije u Long Beach-u, California. Pro-Buchanan-ovi izaslanici su dan ranije jednoglasno predložili ovog iskusnog republikanca za kandidata, dva dana pošto su blokirali protivničke izaslanike da budu prisutni na sastanku.

Protivnici Buchanan-a—uglavnom podupirači Texas-kog milijardera i osnivača partije Ross Perot-a—su održali zaseban sastanak, predloživši doktora iz Iowa-e i bivšeg kandidata za Natural Law Party Partiju Prirodnih Zakona John-a Hegelin-a i milionera iz Silicon Valley-a Nat-a Goldhaber-a kao svog predsjedničkog i potpredsjedničkog kanditata. Optužujući Buchanan-a da krši pravila partije, podupirači Hegelin-a su pokrenuli sudski postupak sa Federalnom Izbornom Komisijom i zahtjevaju da ona spriječi Buchanan-a da primi 12,6 miliona dolara od fondova federalne kampanje namijenjenih onima koji se kandiduju. Anti-Buchanan-ova Reformna organizacija i njihov kandidat dijele iste desničarske pozicije sa Buchanan-ovom strankom.

U svojim opaskama u subotu naveče, Buchanan je apelovao na religioznu zaostalost i ksenofobiju dok je pozivao na rezervne polise desnice kao što su smanjenje poreza i eliminisanje "velike vlade." Pozvao je "beskućne konzervativce" u Republikanskoj Partiji, uznemirene Bush-ovom namjerom da se udalji od religiozne desnice i ušutka partijske napade na abortuse, da se pridruže Reformnoj Partiji. "Republikanci bježe dalje od života," on je rekao, "ali sve dok sam ja živ neću zapostaviti [nerođenu djecu Amerike]—jer je njihova briga i moja briga, i njihov put je božji put."

Istovremeno je Buchanan nastojao da nađe širu podršku putem pseudo-narodnjačkog apela namijenjenog dijelovima srednje klase i radničke klase pogođene korporacijskim rezanjem radnih mjesta, ekonomskom nesigurnosti i opadanjem životnog standarda. Iskorištavajući stvarnost da ni jedna od glavnih političkih partija ne oslovljava ova pitanja, Buchanan govori, "Ispod privida našeg blagostanja, postoji duboka uznemirenost kod našeg naroda, slutnja među našim narodom koja je bila ignorisana na festivalu u Philadelphia-i [Republikanska nacionalna konvencija]."

Za ovo on ne okrivljuje profit sistem—kojeg je on branio kroz čitavu svoju političku karijeru—već što on naziva "rasprodajom" američke ekonomske i političke neovisnosti od strane Washington-skih političara. Navodeći primjer radnika željezare u West Virginia-i koji su izgubili svoja radna mjesta zbog jeftinijeg inostranog uvoza, on je izjavio da su američki radnici bili "izdani od strane Clinton-a i žrtvovani bogovima Globalne Ekonomije."

Radnici, on je tvrdio, mogu da se odbrane samo ako podržavaju američku kulturu i "nezavisnost" protiv internacionalnih financijera i ustanova "globalne vlade" poput Svjetske Trgovinske Organizacije, Internacionalnog Monetarnog Fonda i Ujedinjenih Nacija, koje su, kako on tvrdi, iskvarili Demokrate i Republikance. Upotrijebljavajući retoriku podmazanu nijansom anti-semitizma, on izjavljiva, "Tu mora postojati jedna partija koja je odlučna da otjera mjenjače novca iz hramova naše civilizacije."

Onda je Buchanan, koji je pisao govore za Nixon-a za vrijeme Vijetnamskog Rata i Reagan-a za vrijeme američkog vojnog nadmetanja protiv SSSR-a, napao sankcije SAD-a protiv Iraka i rat protiv Jugoslavije kao primjere "sile drske nadutosti" i napore SAD-a da izgrade "carstvo." On je napao ove vojne intervencije sa gledišta da su one služile interesima Ujedinjenih Nacija i "Novog Svjetskog Poretka," a ne vitalne interese SAD-a.

"Nećemo više prolivati krv naših vojnika koji ratuju ratove drugih zemalja," rekao je. Buchanan je kasnije jasno stavio do znanja da je potpuno u saglasnosti sa vojnim pripremama protiv onoga što on smatra ozbiljnim protivnicima SAD-a, kao što je "Komunistička Kina," za koju tvrdi da progoni hrišćane, poplavljuje Ameriku jeftinom robom i "zvecka raketama prema SAD-u."

Javno optužujući Demokrate i Republikance da zavjeravaju "ubiti našu dragu republiku," Buchanan je rekao, "Mi ćemo povratiti svaki gram izgubljene američke nezavisnosti. Izvešćemo ovu zemlju iz STO-a, izvesti je iz IMF-a, i ja ću lično reći Generalnom Sekretaru UN-a Kofiju Ananu: Vaš UN rok je istekao; ima da napustite SAD, i ako niste vani do kraja godine, poslaću vam deset hiljada Marinaca da vam pomognu da se spakujete."

Uz klicanje i aplauz od uglavnom publike srednje klase, obećao je da će udariti tarifu od 10 odsto na uvoz robe i da će ukinuti sav porez sitnim poslodavcima.

Poslije poziva za ukidanje federalnih agencije kao što je Agencija Unutarnjih Poreza na Prihod i Ministarstvo Školstva, i povraćanje molitvi u škole, Buchanan se lansirao u prepucavanje protiv useljenika. Osvrnuo se na priču o jednoj staroj ženi u Arizona-i koju su napali kriminalci—time podrazumijevajući meksičke useljenike. Osudio je "političare kao kukavice koji su odbili da vrše svoju dužnost u odbrani granica SAD-a." Kada bi on postao predsjednik, Buchanan je izjavio, "sva vojska SAD-a će se vratiti kući iz Kosova, Kuvajta i Koreje; i postaviću ih na granice Arizona-e, Texas-a i California-e; i počećemo se zalagati prvo za Ameriku."

Prije njegovog govora, Buchanan-ov saradnik, Ezola Foster, lider kampanje za anti-useljeničku Propoziciju 187 u California-i, je javno osudio postojanje "stranih zastava u našim učionicama, a ne Stare Slavne." Ona je odbacila izdavanje glasačkih instrukcija u drugim jezicima osim engleskog, i rekla je: "Naš ustav kaže: 'Mi, narod Sjedinjenih Američkih Država,' a ne 'Mi, narod svijeta.'" Neprestano je bila prekidana povicima "USA, USA!"

Poput njihovih kolega u Evropi—kao Haider u Austriji i Le Pen u Francuskoj—Buchanan pokušava da iskoristi socijalno nezadovoljstvo usljed ekonomskog pritiska i ravnodušnosti političkog ustrojstva sa namijerom da uspostavi politiku fašizma. On tjera ekstremnu logiku ekonomskog nacionalizma kao što je potpomaže sindikalna birokratija AFL-CIO i političke figure kao predsjednički kandidat Zelene Partije Ralph Nader, kao i razne protestne organizacije poput "anti-globalizacije." Do stepena do kojeg takve snage zastupaju nacionalnu nezavisnost i nacionalnu državu kao protivotrov sili tranznacionalnih korporacija i banaka, one pripremaju ideološko gorivo, namijerno ili nenamijerno, za fašističku politiku Buchanan-a i njemu sličnih karaktera.

Ovo stanovište je zasnovano na pogrešnoj tvrdnji da američki radnici imaju zajedničke interese sa "svojom" kapitalističkom klasom—zbog svoje zajedničke nacionalnosti—i tako služi da blokira ujedinjenu internacionalnu borbu radničke klase protiv globalnih korporacija.

Uprkos tužbi anti-Buchanan-ove frakcije Reformne Partije, politika Reformne Partije i njen klasni karakter su je gurale u pravcu desnice. Milijarder Ross Perot, koji je sarađivao sa Buchanan-om u kampanji protiv NAFTA (Sjeverno Američki Slobodni Trgovinski Ugovor) sa Mexico-om i Canada-om, osnovali su partiju na bazi ekonomskog nacionalizma i pro-kapitalističke politike. Dok kritikuje najočiglednija stanovništa korumpiranog političkog sistema, Reformna Partija brani ekonomske i klasne temelje tog sistema.